Tekst je namjenjen za uzgoj u domaćinstvu, a ne za profesionalne proizvođače.
Luk je dvogodišnja kultura. U prvoj godini obrazuje glavicu, a tek u drugoj cvjeta i osjemenjuje se. To sjeme izgleda ovako:
Daleko zastupljeniji način uzgoja luka je iz lukovica. Obično dolaze u pakovanjima od 1 kg u mrežastim vrećicama.
3 najzastupljenije sorte su:
Holandski žuti – Stuttgarter Riesen
Ljubičasti Ptusjki
Luk srebrenjak – White Lisbon
Koja je razlika u gore navdenim sortama?
Razlika je isključivo u aromi, a sve tri sorte pripadaju crvenom luku Alium cepa, a sorti ima naravno nebrojeno mnogo.
Holandski žuti dolazi u dvije kalibraže, stina 14/21 mm, i krupnija kalibraža 20/30 mm – u tom slučaju zovemo ga IZBORAK i on se boično koristi za plasteničku proizvodnju i to zbog pera a ne za uzgoj glavice.
Kada se obavlja jesenja sadnja na otvorenom?
Optimalan rok u našim agroekološkim uvjetima je polovina oktobra. Poenta priče oko vremena uzgoja je da ne bude prerano kako luk nebi ušao suviše razvijen u zimu, jer bi bio ranjiviji na izmrzavanje, a sa druge strane treba dovoljno da se ukorijeni i da spremno uđe u zimu kako bi na proljeće startovao maksimalno spremno.
Zašto se sadi na jesen?
Sadi se da bi što ranije imali mladi luk na proljeće, jer u normalnim okolnostima dođe ranije u odnosu na onaj luk posađen u proljeće. Kao mladi luk dostupan je oko mjeseca maja, a može se naravno ostaviti do ljeta pa da se vade glavice. Obično su ozimi lukovi ljepše arome u odnosu na one posijane u proljeće, a mana im je što nisu pogodni za duže skladištenje.
Šta je bitno uraditi prije same sadnje?
Dva najveća problema u proizvodnji luka su: korovi i lukova muha. Neizostavni problemi koji zahtjevaju mnogo muke da ih se riješi. Iz tog razloga je bitno ispoštovati plodored i voditi računa o pretkuluri.
Luk ne bi smio da dođe na isto mijesto prije nego prođu 4 godine.
Mrkva je iznimno korisna kao predkultura, posebice u združenom usjevu s lukom, jer pruža uzajamnu zaštitu od štetnika – štiti luk od napada lukove muhe, dok istovremeno štiti mrkvu od napada mrkvne muhe.
S obzirom da se luk uzgaja uglavnom radi podzemnog dijela, glavice, da bi imali krupne, pravilno oblikovane glavice parcela na kojoj sadimo luk mora biti rastresita, a nikako zbijena i glinovita. Zadržavanje vlage u zemljištu je također problem zbog truhljenja lukovica, pa su parcele sa blagim nagibom uvjek bolja opcija.
Kako prirpemiti zemljište?
Oranje, frezanje, tanjiranje, šta god, poenta je da se tlo usitni do fine strukture kako bi glavica što lakše rasla i bila velika i pravilnog oblika. Uvjek je bolja opcija saditi bilo koju biljku na gredici pa tako i luk. Sa gredicom se izbjegavaju mnogi problemi kao što su višak vlage, zbijeno tlo, manjak kisika u tlu itd.
U sklopu fine obrade ili kako se to kaže “pod frezu” poželjno je baciti neko dehidrirano organsko đubrivo. Dobar izbor je sljedeće:
Ovčije gnojivo je poznato kao najbolji izvor nutrijenata od svih organskih đubriva. A ovo je specifično i po tome što ima povećan sadržaj kalcijuma koje dobar za brojne funkcije biljici, a i kao oplemenjivač tla koji i povećava ph vrijednost, tj. smanjuje kiselost, a poznato je da luk ne voli kisela tla. U toku fermentacije očuvana je potpuna hranjiva vrijednost ovog đubriva i isto je obogaćeno dodatnim hranjivima i hormonima rasta. A dodavanje bilo kojeg organskoj dehirdiranog đubriva je bolje nego ne dodati ništa, a nagalašavam dehirirana jer u njima nema ostatka korova, insekata isl.
Zatim organsko tečno đubrivo power root je odličan stimulans koji će napraviti veliku razliku, luk će se mnogo prije i bolje ukorijeniti i spremniji ući u zimu, zahvaljujući visokom sadražju huminskih i fluvinskih aminokiselina.
Koristi se u količini od 1 l na dunum. Za više informacija o ovom proizvodu kliknite ovdje.
Kako protiv korova?
Rješavanje ovog problema se svodi na 3 rješenja:
- Hemija – upotreba herbicida
- Malč folija
- Okopvanja
Malč folija se sve više korisiti u posljednje vrijeme, dobar je izbor ako želite izbjeći upotrebu herbicida, a u suprtonom biće potrebno da se taj luk u toku sezone okopa najmanje 3 puta.
Na koji razmak sadimo luk, i koliko nam je luka potrebno po kvadratnom metru?
Razmak između redova je 20-30 cm, a razmak od lukovice do lukovice u redu je od 10-15 cm. U pakovanju od 1 kg kalibraže 14/21 mm obično bude oko 300 lukovica, a to je dovoljno da se zasadi 10 m2.
